Kroflin o povećanju braniteljskih mirovina: Kad se premijera isprovocira, nađe se gotovo 100 milijuna eura

Vlada predlaže povećanje braniteljskih mirovina za 201.304 korisnika, odnosno gotovo 76 posto branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini. Izmjene bi se trebale primjenjivati od 1. siječnja 2027., a njihov godišnji trošak za državni proračun procjenjuje se na 88,5 milijuna eura.

O toj je temi u Novom danu govorio Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Sindikat je posljednjih dana oštro reagirao na Vladinu najavu.

'Oprečne poruke Vlade'

Na pitanje smatra li da braniteljske mirovine uopće ne treba povećavati, Kroflin je rekao da se prava građana trebaju povećavati ako za to postoje ekonomske mogućnosti, ali da kriteriji moraju biti jednaki za sve.

"U ovoj zemlji se upravlja dojmom, a ne radi se temeljem neke stvarne potrebe, stvarnih analiza, stvarnih podataka. Prije nekoliko mjeseci je ministar financija Tomislav Ćorić uvjeravao javnost da je nužno hladiti ekonomiju. Što je to? Rušiti ekonomski rast da bismo svim građanima ove zemlje omogućili da se lakše nose s inflacijom. U istom trenutku ministar Ćorić najavljuje da će ukinuti porez na mirovine i time osloboditi 180 milijuna eura za umirovljenike. Kako možete hladiti ekonomiju ako s druge strane povećavate masu novca za određenu kategoriju građana ove zemlje i time dižete njihovu kupovnu moć, potrošačku sposobnost? To su oprečne poruke", rekao je Kroflin.

'Kada je netko Plenkoviću ušao u biračko tijelo pronašlo se gotovo 100 milijuna eura'

Dodao je da nije protiv smanjenja poreza na mirovine, ali smatra da je pitanje pravednosti treba li porez smanjivati i onima s najvišim mirovinama.

"Ne kažem da nije trebalo smanjiti porez na mirovine, za dio ljudi jest. No za one mirovine koje su 2500 ili 3000 eura nije trebalo smanjivati porez, to je sad pitanje pravednosti tog poteza. Oko braniteljskih mirovina, ja smatram da ih treba dizati ako postoje ekonomske mogućnosti. Mislim da su ekonomske mogućnosti u Hrvatskoj i dalje relativno dobre da se građanima pomaže i da im se diže standard, ali onda ne možete istovremeno za 250.000 zaposlenika u javnim i državnim službama imati narativ: 'Vaše realne plaće moraju padati, vaše plaće ne mogu slijediti rast inflacije.' Dakle, plaće u javnim službama – učitelja, profesora, medicinskih sestara, zaposlenih u kulturi – rastu duplo sporije nego što rastu prosječne plaće u privredi.

Ne može se onda za zaposlenike za koje je odgovorna Vlada reći: 'Zbog inflacije nemamo ove godine ništa za korekciju osnovice, moramo rušiti vaše realne plaće.' A onda kad vas netko politički isprovocira, uđe u vaše biračko tijelo, onda odjednom nađete gotovo 100 milijuna eura. To ne klapa jedno s drugim", navodi sindikalist.

Kroflin je poručio da sindikat nije protiv povećanja prava građana, ali smatra da bi odluke trebale biti donesene prema jasnim i jednakim kriterijima.

"Mi kao sindikat nismo protiv toga da se povećavaju prava svih građana ove zemlje, ali to onda mora biti koherentno, ujednačeno, pravedno, na temelju nekakvih stvarnih potreba", rekao je.

'Vladin paket nije antiinflacijski'

Kroflin smatra da je Vladin argument o potrebi "hlađenja ekonomije" bio doveden u pitanje već ranijim mjerama koje je Vlada predstavila kao paket za borbu protiv inflacije.

"Argument Vlade da je nužno hladiti ekonomiju da bismo mogli utjecati na inflaciju bio je srušen onog trenutka kada su izašli s onim što su nazvali antiinflacijski paket. To nije antiinflacijski paket. Vlada nije svemoćna i ne može utjecati na sve", naveo je Kroflin te istaknuo da je Vlada intervenirala u dijelovima gospodarstva na koje može utjecati.

"Na dijelove ekonomije koje mogu imati utjecaj na rast cijena Vlada je utjecala. Vlada na neki način kontrolira cijenu nafte, ograničila je iznos cijena nekih dobara, neke subvencije su tu neko vrijeme. Ono što je mogla za utjecanje na cijene Vlada je napravila", govori.

Kroflin, međutim, smatra da mjere koje je predstavio ministar financija nisu uzrok pada inflacije.

"Ono što je Ćorić predstavio nisu antiinflacijske mjere, nemaju taj kapacitet. Pad inflacije koji vidimo nije došao zbog tih mjera. Te mjere su bile PR-ovske mjere jer Plenkovića inflacija žulja, a nema adekvatne instrumente kako inflaciju kontrolirati, a nešto je morao napraviti", naveo je sindikalist.

Povećanje braniteljskih mirovina povezano s političkim pritiskom

Prema njegovu mišljenju, najava povećanja braniteljskih mirovina također je povezana s političkim pritiskom.

"Premijer nam je poručio da za neke građane ove zemlje neke poruke Vlade vrijede, a za neke ne vrijede. Najava povećanja braniteljskih mirovina došla je jer smo prethodno imali inicijative u Saboru stranke Možemo u vezi s tim i to je biračko tijelo koje je HDZ-u svetinja. Premijera je to smetalo pa je onda on ono što se govorilo u Saboru na neki način prepakirao da bi tom dijelu populacije isprezentirao da je on taj koji brine o njima", kaže Kroflin.

'Za to nema novca, ali nađe se 100 milijuna eura kada netko isprovocira Plenkovića'

Kroflin je govorio i o položaju predavača na sveučilištima te mogućnostima njihova napredovanja.

"Na sveučilištima su zaposleni predavači i imaju mogućnost tijekom cijelog radnog vijeka napredovati samo za jednu stepenicu – u višeg predavača. To je izuzetak među nastavnim radnim mjestima u sustavu obrazovanja. U sustavu znanosti i visokog obrazovanja druga nastavna radna mjesta imaju dva stupnja napredovanja, to je premalo, ali su dva", rekao je.

Dodao je da sindikat već mjesecima pokušava Ministarstvu ukazati na problem koji smatra diskriminacijom u odnosu na druge zaposlene u sustavu obrazovanja.

"Mi Ministarstvu pokušavamo objasniti šest mjeseci da nije bilo tu nekog pretjeranog otpora tome i da oni vide da je tu diskriminacija u odnosu na druge koji rade u sustavu obrazovanja. Dolaze izmjene Zakona kojima će to biti moguće riješiti", navodi.

Kroflin je rekao i da se velik broj predavača javio tijekom javnog savjetovanja, dok iz Ministarstva poručuju da će se o tome moći razgovarati prilikom idućih izmjena zakona.

"Izrazito velik broj predavača se javio po tom pitanju tijekom javnog savjetovanja, Ministarstvo govori da se o tome može pričati prilikom idućih izmjena zakona, sada za to nisu osigurana sredstva", komentira Kroflin.

Prema njegovim riječima, riječ je o relativno malom broju zaposlenika i povećanju plaće, a ne o otvaranju novih radnih mjesta.

"To nisu nova radna mjesta ili zapošljavanja, to je samo jedan dio plaće nekoga tko bi trebao napredovati tijekom karijere, tih ljudi je malo, oko dvjestotinjak maksimalno ljudi koji bi u nekom trenutku mogli steći uvjete za napredovanje za treću stepenicu. To nije nova plaća, nego povećanje 10-15 posto, povećanje, zanemariv novac. Za to nema novca, ali kad se premijera isprovocira nađe se 100 milijuna eura. To nije korektno", rekao je Kroflin.